Održavanje zdravlja probavnog sustava: kolonoskopija, gastroskopija i prevencija

Održavanje zdravlja probavnog sustava: kolonoskopija, gastroskopija i prevencija

Probavni sustav je izuzetno važna karika u zdravlju kompletnog organizma, jer nam upravo ta karika omogućava apsorpciju hranjivih tvari, regulira imunitet i ima važnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti. Redoviti pregledi poput kolonoskopije i gastroskopije još su uvijek najbolji način za rano otkrivanje promjena i bolesti koje u početnim stadijima često nemaju simptome – čime se značajno povećavaju šanse za uspješno liječenje.

Kolonoskopija i rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva je ozbiljan zdravstveni problem u Hrvatskoj. Često se dijagnosticira u uznapredovalom stadiju, što otežava njegovo liječenje. Kolonoskopija, zlatni standard u prevenciji kolorektalnog karcinoma, uključuje detaljan pregled debelog crijeva te otkrivanje i uklanjanje polipa – prekanceroznih tvorbi koje se mogu razviti u rak. Ova dijagnostička metoda može otkriti i druge patološke promjene u zdravlju crijeva.

Dr. Zlatko Barić je specijalist gastroenterologije u Croatia poliklinici u Varaždinu. Temeljem svog velikog iskustva u području specijalizacije, dr. Barić upozorava da se pravovremenim obavljanjem kolonoskopije smanjuje rizik od razvoja raka i osigurava ranija intervencija – a ona povećava šanse za izlječenje. Iako se preporučena učestalost pregleda razlikuje ovisno o rizicima, redoviti pregledi su posebno važni kod osoba s povišenim rizikom zbog obiteljske anamneze ili ranijih polipa. Moderna kolonoskopija koristi tehnologije poput insuflacije CO₂ i sustava umjetne inteligencije za bolju dijagnostičku točnost i udobnost pacijenata. Redovitost pregleda, u kombinaciji s napretkom u tehnologiji, čini kolonoskopiju ključnim dijagnostičkim postupkom u prevenciji raka debelog crijeva.

Gastroskopija i zdravlje gornjeg probavnog sustava

Gastroskopija je dijagnostička metoda za otkrivanje problema u gornjem dijelu probavnog sustava – a to su jednjak, želudac i dvanaesnik. Rano prepoznavanje problema poput upala, čireva, polipa i malignih promjena omogućuje pravovremenu reakciju i prilagodbu terapije. Pregled se često provodi uz sedaciju te insuflacijom CO₂, što ga čini ugodnijim za pacijente. Jedno od najčešćih pitanja pacijenata jest kad razmotriti gastroskopiju kao dijagnostički alat? Naglašavamo da to nike moguće bez konzultacija sa spedijalistom, ali neki specifični simptomi mogu biti naznaka za gastroskopski pregled:

• Česta ili kronična žgaravica – gastroskopija za praćenje i isključivanje ozbiljnijih stanja.
• Krv u stolici ili povraćanje krvi – potreban je hitan pregled.
• Bol u gornjem dijelu trbuha – za dijagnostiku čireva i drugih upalnih stanja.
• Dugotrajan osjećaj nadutosti ili nelagode – moguće otkrivanje gastritisa ili refluksa.
• Gubitak apetita ili nagli gubitak težine – rano otkrivanje malignih promjena.

Pravovremena gastroskopija kod osoba sa simptomima ili povećanim rizikom može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja. Međutim, tu je i prevencija kroz zdrave navike, o kojoj će biti riječi u sljedećoj sekciji, kao još jedan važan korak u zaštiti zdravlja.

Uloga prevencije i zdravih navika

Pregledi mogu (rano) otkriti promjene koji utječu na zdravlje, ali kad govorimo o konzistentnom očuvanju zdravlja, prevencija ima ključnu ulogu. Usvajanje zdravih navika može pomoći u smanjenju rizika od različitih problema: npr. gastritis, refluks i bolesti jetre. Od prehrane do kontrole stresa, preventivne mjere poboljšavaju probavno zdravlje i opće blagostanje.

Preventivne smjernice za probavno zdravlje uključuju:

• Pravilnu prehranu: Uravnoteženi obroci bogati vlaknima, voćem i povrćem, koji potiču probavu i smanjuju rizik od zatvora.
• Dovoljan unos tekućine: Svakodnevno unosite dovoljno vode (preporučene količine su 2 litre za žene i 2,5 litre za muškarce) kako biste podržali probavne funkcije.
• Održavanje zdrave tjelesne mase: Smanjite rizik od MASLD-a (nealkoholne masne bolesti jetre) održavanjem optimalne tjelesne težine.
• Izbjegavanje alkohola: Umjereni unos alkohola, posebno kod osoba s većim rizikom, smanjuje opterećenje na jetru i druge organe probavnog sustava.
• Izbjegavanje pušenja: Pušenje slabi mišiće jednjaka, povećavajući rizik od refluksa i drugih stanja.

Tjelovježba i probavno zdravlje

Redovita tjelovježba doprinosi zdravlju tako što regulira probavu, prvenstveno potičući peristaltiku i smanjujući rizik od bolesti jetre i probavnih poremećaja. Aktivnosti poput hodanja, plivanja i joge podržavaju zdravu probavu, jačaju imunitet i smanjuju razinu stresa.

Redovita fizička aktivnost također poboljšava crijevnu funkciju i smanjuje rizik od raka debelog crijeva, posebno kod osoba s obiteljskom anamnezom.

Česti mitovi o probavnom zdravlju

Mnogi popularni mitovi o hrani i prehrambenim dodacima mogu dovesti do zbunjenosti, pa čak i do nezdravih odluka. Jasna distinkcija između znanstvenih činjenica i mitova pomaže nam u donošenju boljih odluka za naše zdravlje. Dr. Barić pomogao nam je razmotriti neke od najčešćih mitova te ukratko razjasniti pravu ulogu prehrane za probavni sustav.

Mit: Svi probiotici su jednako korisni za zdravlje crijeva
Probiotici se sastoje od različitih sojeva bakterija, a svaki soj ima specifične učinke. Nisu svi probiotici učinkoviti za sve vrste probavnih smetnji – određeni sojevi korisniji su za sindrom iritabilnog crijeva (IBS), dok drugi pomažu kod proljeva uzrokovanog antibioticima.

Mit: Gluten je štetan
Gluten je problematičan samo za osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten; kod većine ljudi on ne izaziva probavne poteškoće. Bezglutenska prehrana, osim toga, može dovesti do nutritivnih deficita, stoga je preporučljivo konzultirati se s liječnikom prije prelaska na takav način prehrane.

Mit: Detoks dijete čiste crijeva i poboljšavaju zdravlje probavnog sustava
Ljudsko tijelo prirodno uklanja toksine putem rada jetre, bubrega i probavnog sustava. Detoksikacijske dijete često nemaju znanstveno potvrđene prednosti, a mogu izazvati dehidraciju i neravnotežu elektrolita. Uobičajeni načini “detoksiciranja” organizma često su neefikasni i nepotrebni.

Mit: Prehrana s visokim unosom vlakana uvijek je najbolja za crijeva
Iako su vlakna važna za probavni sustav, pretjeran unos može pogoršati simptome kod osoba s iritabilnim crijevom (IBS) ili upalnim bolestima crijeva (IBD). Unos vlakana trebao bi biti prilagođen individualnim potrebama, a povećanje količine vlakana postupno.

Mit: Mlijeko je štetno za crijeva i uzrokuje probavne tegobe
Mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti dio zdrave prehrane za osobe bez intolerancije na laktozu. Oni su bogat izvor kalcija i drugih hranjivih tvari, a tu su i opcije s niskom razinom laktoze ili bezlaktozni proizvodi za one koji imaju poteškoće s probavom laktoze.

Na kraju, važno je zapamtiti da univerzalna “rješenja” za prehranu ne postoje. Različiti organizmi imaju specifične potrebe, pa personalizirani pristup prehrani – uz konzultacije s medicinskim stručnjacima – može imati daleko veće koristi od popularnih trendova.

Zaključak

Specijalistički pregledi poput kolonoskopije i gastroskopije, uz zdrave navike i prilagođenu prehranu, osiguravaju očuvanje zdravlja probavnog sustava i time izravno utječu na kvalitetu života. Brzi napredak medicinske tehnologije učinio je klasične dijagnostičke metode dostupnijima i učinkovitijima nego ikada prije – a u smislu očuvanja zdravlja su prevencija, razumijevanje vlastitih potreba te pomoć stručnjaka ključni za prevenciju.